
Ngaue popula he faka’uli ta’etokanga fakatupu e mate
Ne ‘osi kole atu e malie uaifi ke lele lelei kae ‘ikai pe NA’E tautea ke ngaue popula ta’u ‘e 4 mo e mahina ‘e 6
Ne ‘osi kole atu e malie uaifi ke lele lelei kae ‘ikai pe NA’E tautea ke ngaue popula ta’u ‘e 4 mo e mahina ‘e 6
Na’e tautea ngaue popula ki he mate ‘a e matapule ko Christopher Salt mei ‘Okalani ki he pekia ‘a e talavou Niue ko Tofi Matagi,
Ko e talaloto ia ‘a e tangata Tonga ko Piliki Talanoa ki he ongoongo Herald ‘a Nu’usila ‘i hono faka’eke’eke ia, fekau’aki mo e tu’utu’uni
Tukuaki’i ko e Tonga na’a ne tu’utu’uni mei ‘api popula ke fai e fo’I ngaue pango ni Na’e ui fakamo’oni ‘i he Pulelulu ‘o e
NA’E tu’utu’uni ‘a e Tu’i Fakamaau lahi CJ Bishop ‘i Nuku’alofa ke tauhi malu ‘a Teau ‘I Mo’unga Faletau mei Kolonga ke ne hopo ‘i Me
KUO tautea ‘a Katieli Mahe ta’u 39 mo ‘Etimoni Toumolupe ta’u 39 ke na ngaue popula Taki ta’u 1 mahina 6 ki he’ena kaiha’asi ha
KUO tautea ‘a Lu’isa Malamala ke ne ngaue popula ta’u 2 mahina 2 ki he ma’u mo e faito’okonatapu ko e ‘aisi kalami ‘e 3.03g mo
NA’E ‘osi talaki he pule’anga kuo ‘osi he ta’u kuo ‘osi ‘a e ako ta’etotongi e foomu 3 ki he 5 ‘a e pule’anga pea ne
‘OKU teu ke kamata ‘a e ako nofoma’u ‘a e kolisi Tonga hili ia hono ta’ofi ‘e he Minisita Ako Dr. Pingi Fasi ka e ‘uluaki
‘Oku ou matu’aki fiefia ‘aupito ke ‘oatu ‘a ‘eku talamonu ki he kau faiako, kau ngaue pea pehe ki he fanau tupu ‘o e fonua, ‘i he ta’u fakaako 2025. Ko e taimi fakafiefia foki eni ki he fanauu. ‘Oku nau fonu ‘i he ‘amanaki mo e tu’amelie ke feohimo fevahevahe’aki  . . . Sorry you need a paid subscription to read this news article. Username or Email
‘OKU lolotonga ngaue popula mahina 20 ‘a Pauline Langi ka ‘oku ‘iloa pe ko Pauline Faka’osi ta’u 32 mei Niutoua ki he hia ko e kakaa’i
NA’E toki ‘ilo atu pe ‘e he kau ‘ofisa Sela ‘a Tupouniua Malekamu Militoni ta’u 39 mei Nautoka kuo ne pekia he uike kuo ‘osi ‘i
NA’E fakahalaia’i ‘e he ‘Eiki Fakamaau Lahi, LCJ Bishop ‘a e Faka’iloa, ka kuo tu’utu’uni ‘a e Fakamaaau’anga ke ‘oua na’a fakahaa ‘a e hingoa mo
Na’a ne ngaue popula pea ne angahalai ai he taha e kau popula´ NA’E ma’u he me’afaita ‘a e falemahaki Vaiola ‘a e ‘ata ‘o Lisiate
Li’aki ‘e hono kaunga ngaue hono mali mo e fanau´ kae ‘alu atu e tangata ‘o tokoni ke tauhi nautolu NA’E tali ‘e he Immigration and
NA’E ‘ikai ke tali ‘e he fakamaau’anga tangi ‘a Nu’usila ‘a e tangi e mataapule ko Reegan Tupou ‘i hono tautea ia ki he ngaahi hia
‘OKU taataaimotaha e tali ha pepa nofo fonua ha taha he kau talavou ‘i Nu’usila ni tautefito na’e toki ha’u pe he ta’u kuo ‘osi´. Ka
NA’E tali ‘e he Immigration and Protection Tribunal ‘a Nu’usila´’a e tangi ‘a e ongo matu’a ‘oku ta’u 44 e motu’a´ kae 39 e uaifi´. Fakataha
‘OKU lahi ‘a e felaauaki ‘i he ngaahi liliu kuo fakahoko ‘e he Pule’anga lolotonga´ ki he Potungaue Ako, ‘o kau ai hono ta’ofi ‘o
KO E taha foki ‘o e langa faka’ofo’ofa taha ‘ene tu’u ‘i Nuku’alofa ko e mala’e Sipoti ofi ki Tonga High School. ‘Oku ‘iai
Tu’utu’uni e Tokoni Komisiona ke vakai’i ‘a Tevita pea vakai atu ‘oku ‘ela mai pe ia nau ‘api´ NA’E lipooti ‘e he Kakalu he uike kuo
NA’E faainga e kau polisi he va’a Drugs Squad he ‘aho 3 ‘o Ma’asi ‘i Ha’ateiho mo Semisi Hafoka ta’u 37 ko ‘enau feinga ke puke
NA’E puke fakataha ‘a Sosefo ‘Otutaha ta’u 53 mo hono uaifi Lesieli ta’u 51 mo ha ni’ihi kehe mei honau ‘api nofo’anga´ ‘i Ngele’ia mo ha
‘Oku ‘I he ‘ofisi e Talekita Talatalaaki ‘a e Pule’anga hono faka’aho e hopo ni KUO fakahalaki mei he kau polisi ‘a e fakamatala mo e
NA’E fakafoki he Tu’apulelulu kuo ‘osi´ ‘e he ‘Imikuleisoni ‘a Nu’usila´ e tamai ko Tafuna Vea’ila ka na’e ‘iloa pe ko Hola´ hili ‘enau puke ia
KUO faka’ilo ‘e he kau polisi ‘i Nuku’alofa ‘a Tulua Kohinoa ta’u 28 mei Te’ekiu ‘o tukuaki’i ki he fakapooongi ‘o ‘Ahofakakoloa Loketi ta’u 21 mei
NA’E tali lelei ‘e he Palesiteni Siasi Tonga Hou’eiki Dr Tu’ipulotu Katoanga he uike kuo ’osi ha ‘ofa mei he pule’anga ko e $380,000 ki he
KUO fakama’opo’opo ‘e he Minisita ‘o e MOI pea mo ’ene kau ngaue, ‘a e konituleki aleapau ‘e 11 na’e faitu’utu’uni kiai ‘a e Minisita maloloo
Hili ia e ta’u ‘e 28 ‘ene ‘ova mo inu kava Tonga holo pe kae faka’ohovale hono tali´ NA’E tatau mo e ha e fiefia e
NA’E tali ‘e he Immigration and Protection Tribunal ‘a Nu’usila´ ‘a e tangi ‘a e matapule Tonga ta’u 31 koe’uhi´ ko e ‘ikai ke tali ‘e