
Fili ‘a Halatoa Taufa ko e pule polisi vahenga Nuku’alofa
Tangata ‘eni na’e tukuaki’I ki ai e fo’I keisi faito’o konatapu´ KUO fili ‘e he Komisiona Polisi ‘a ‘Inisipekita Halatoa Taufa ke ne hoko ki he
Tangata ‘eni na’e tukuaki’I ki ai e fo’I keisi faito’o konatapu´ KUO fili ‘e he Komisiona Polisi ‘a ‘Inisipekita Halatoa Taufa ke ne hoko ki he
KUO faka’ilo ‘a Paea Lolohea ta’u 40 mei Popua ki he ma’u kiai ‘i honau ‘api ha koloa kaiha’a mei ha pisinisi fe’unga hono mahu’inga mo
KUO tu’utu’uni ‘a e Tu’I Fakamaau lahi ke halaia ‘a Salesi Fa’aoa mei Longolongo mo Sione Ngaue mei Sopu ki he kaiha’a ha papa mei he
KUO ha mai ‘a e ola lelei e ngaue ‘a e kau polisi Tonga ki hono tau’i e faito’okonatapu kuo holo pea honge ‘aisi ‘a Tongatapu
Malie lahi e keisi ni te’eki fakahalaia’i kuo tauhi loloa pehee ha taha ‘i Tolitoli hangee pe ha’ane ngaue popula. NA’E tukuange ‘e he Tu’i Fakamaau
KUO liliu ‘e he potungaue ‘Imikuleisoni ‘a Nu’usila e kole visa ‘eve’eva mei Tonga mo e pasifiki´ ki Nu’usila´ ke toe faingofua ange pea ma’ama’a ange.
Ko e taha ‘o e kaveinga na’e fa’a fakahoko hono talanga’i pe kuo taimi koaa ke ‘iai ha Tu’i Fakamaau Lahi Tonga mo ha kau
Faka’ilo e toko 3 ki he polokalama fakatupu pa’anga pilamita ta’efakalao KUO faka’ilo ‘e he Potungaue Commerce Commission ‘a Nu’usila e toko 3 Tonga ‘o
Kuo tali tonuhia ‘a e Minisita Polisi mo e Ngaaahi Pisinisi ‘a e Pule’anga Hon. Piveni Piukala ki he ongo tohi fekau ‘e ua ko
Na’e mahino mo’oni mei he felafoaki ‘a e Minisita Polisi ‘i he ‘aho Monite ‘i he Fale Alea, ‘ene matu’aki malu’i ‘ene tangata ‘enisia he
KUO fakaha ‘e he fakafofonga fale alea ‘o Tongatapu 8 Vaea Taione ki he Kakalu ‘o Tonga´ he’ikai ke toe kau ia he fili fale alea
NA’E tautea he fakamaau’anga lahi ‘o ‘Okalani´ ‘a e matapule ko Dariush Talagi ke ne ngaue popula ‘oua na’a toe si’i hifo he ta’u ‘e 12
NA’E tu’utu’uni ‘a e Fakamaau lahi ko Mathew Downs he fakamaau’anga lahi ‘a ‘Okalani´ ke toloi e hopo´ kae feinga’i ke malu’i mo faka’ata’ataa e fakamaau’anga
Lolotonga ngaue popula ki he tohotoho pea ko ‘ene feinga ke ‘oua ‘e tipota’i ia ki Tonga KO E matapa e kole hufanga mai ki Nu’usila
‘OKU lolotonga mo’utaafu’ua e tokolahi ‘i Nu’usila ni he mahino mai ‘oku ‘amanaki ke tukuange mai e matapule Mauli ia ko George Jr Pikaahu ‘a ia
KUO hiki ‘e he Pule’anga ‘Aositelelia´ ‘enau tokoni ki Tonga mei he 44.9 miliona he ta’u kuo ‘osi´ ki he $69.7 miliona. Ka na’e toki fakamo’oni
NA’E fakaha mei he kau polisi ‘a e lahi ‘aupito e kaiha’a he ngaahi ‘api he vahe kolo ne nau hola mei honau ‘api hili e
LOLOTONGA e ngaue popula ta’u 4 mo e konga ‘a Kisina Neiufi ta’u 33 mei Vaotu’u ki he ma’u mo e ‘aisi pehee ki he $2,800
‘I he hoko atu ‘a e hopo Sula hono fakapoongi ‘o e tangata’eiki ta’u 75 ko Peter Rasmussen, na’e ‘omai ai he Kalauni ‘a e
KUO kehe kuonga ni ia ‘i Nuku’alofa kuo tootu’a e faihia he ngaahi feitu’u kehekehe pe ‘i Tongatapu ‘o lahi ke kaiha’asi e ngaahi koloa
KUO maau e ngaue ‘a e kau polisi mo e Talatalaaki ki he ngaahi tikite faka’ilo ‘o Heilala Finau ta’u 25 mei Ngele’ia ki he tukuaki’i
KUO tukuange mai e ola e fili ‘o ha taha ke ne fetongi e tu’unga fakamaau polisi pule pea ne ma’u ia ‘e he fefine fakamaau
NA’E folau tu’o ua ‘a e vakapuna si’isi’i ‘a e Kautaha Lulutai ki Niua he ‘aho Sapate 30 ‘o Ma’asi ke fakafolau mai ha tokotaha na’e
‘Oku kau ‘eni he ki’i hopo malie mo’oni mei he Lolo, ko hono faka’ilo he kautaha fetu’utaki ko e Digicel Tonga Ltd va’a ‘i Vava’u,
NA’E ‘ikai tali e Fakamaau lahi, Petunia Tupou e tangi ‘a Makahokovalu Tuputupu ‘o Niutoua´ ka ko e ‘Eikivaka ‘o e MV ‘Otuanga’ofa he ‘aho 22
KUO toloi kakato e tautea ngaue popula ta’u ‘e 1 ‘o Sione Fifita ta’u 20 mei Kapeta ki he’ene faka’uli ta’etokanga ‘o fakatupu e lavea kia
KUO tautea ngaue popula ‘a e ongo Faka’iloa ko Mavae Fonokalafi ki he ta’u ‘e 4 mahina ‘e 3 pea mo Siosiua Savieti ki he ta’u
KUO tu’utu’uni ‘a e Tu’I Fakamaau lahi CJ Bishop ke ngaue popula ta’u 1 mahina 4 ‘a Viliami Tino Ma’u ta’u 28 ‘o Ma’ufanga ki he
NA’E tu’utu’uni ‘a e Lord Chief Justice Bishop KC, ke halaia ‘a e Faka’iloa Siaina ko Qiwu Huang ki he tikite ko e tali ‘o
Ne ‘osi kole atu e malie uaifi ke lele lelei kae ‘ikai pe NA’E tautea ke ngaue popula ta’u ‘e 4 mo e mahina ‘e 6